Danijel Igrec, generalni sekretar i član Predsedništva Saveza Srba Slovenije u razgovoru za portal Srpske novine govorio je o srpskoj zajednici u toj državi.

Njegov intervju prenosimo u celini:

Srpske novine: Od kada postoji Savez Srba Slovenije i koji su glavni ciljevi ovog saveza?

D. I.: Savez Srba Slovenije je osnovan u junu 2019. godine u Parohijskom domu SPC u Ljubljani. Još prilikom osnivanja mi smo kao svoj najvažniji prioritet istakli objedinjavanje srpske nacionalne zajednice u Sloveniji. Izuzetno me raduje što je naša organizacija u proteklih godinu i po dana svog aktivnog rada uspela da u svojim redovima okupi većinu postojećih srpskih kulturnih, umetničkih i prosvetnih udruženja koja deluju u Sloveniji. Istorija nas uči da je srpski narod svoje najveće podvige ostvarivao samo kada je nastupao saborno i jedinstveno, a svi znamo da koreni tog jedinstva proističu iz neprolaznih vrednosti svetosavske tradicije i kosovskog zaveta. Cilj Saveza Srba Slovenije je da čuva i neguje tekovine na kojima Srbi počivaju i opstaju kao narod, a to su srpski jezik, ćirilično pismo, pravoslavna vera, bogato viševekovno kulturno i istorijsko predanje. Očuvanje tih vrednosti ne samo da doprinosi opstanku i kohezivnosti srpske zajednice u rasejanju već predstavlja najsigurniji i najpostojaniji put ka daljem unapređivanju prava i statusnog položaja srpskog naroda u Sloveniji.

Srpske novine: Koliko su Srbi iz Slovenije povezani institucionalno sa Srbima u Srbiji?

D. I.: U Savezu Srba Slovenije smatramo da su čvrste veze sa maticom jedan od ključnih faktora u očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta Srba koji žive u rasejanju. Iskustvo drugih evropskih zemalja nas uči da je pouzdana i kontuniurana podrška matične države od presudne važnosti u afirmaciji i unapređenju prava njenog naroda u dijaspori. Iskoristio bih priliku da podsetim da su osnivačkoj skupštini našeg Saveza pored mnogih važnih gostiju prisustvovali i najviši predstavnici srpske Crkve i države. U posebno zadovoljstvo nam je bilo što smo tog dana mogli da ugostimo Njegovu svetost patrijarha srpskog gospodina Porfirija, tada još mitropolita zagrebako-ljubljanskog kao i izaslanika Predsednika Republike Srbije, gospodina Selakovića. Veoma smo zahvalni našoj SPC kao i institucijama države Srbije što su iskazale brigu za položaj Srba u Sloveniji i što pružaju nesebiičnu podršku našim naporima da sačuvamo jezički, kulturni i duhovni identitet srpskog naroda u Sloveniji. Želim da naglasim da je Savez Srba Slovenije tokom februara ove godine organizovao i prvi onlajn radni sastanak predstavnika srpskih udruženja i organizacija iz regiona i dijaspore na kojem su učestvovali i predstavnici Odbora Narodne Skupštine Republike Srbije za dijasporu i Srbe u regionu.

Savez Srba Slovenije se trudi da još dodatno ojača institucionalne veze srpske zajednice u Sloveniji sa matičnom državom. Želim da istaknem da smo u proteklom periodu ostvarili kontakte i saradnju sa nizom značajnih društvenih i privrednih institucija kao i sa mnogim kulturnim i zavičajnim udruženjima Srba u samoj  Srbiji. Posebno želim da izdvojim podršku koju su našem Savezu pružili Grad Novi Sad, institucije AP Vojvodine kao i pokrajinski Fond za izbegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu. Srbima u Sloveniji je podrška matice od izuzetnog značaja jer pored toga što nam uliva poverenje i daje motivaciju za dalji rad ona predstavlja i garanciju prosperiteta naše zajednice. Mi ćemo i ubuduće nastaviti da radimo na jačanju naših veza sa maticom jer smo uvereni da postoji prostor za to i da time doprinosimo učvršćivanju mostova prijateljstva između srpskog i slovenačkog naroda i njihovom međusobnom privrednom i kulturnom povezivanju.

Srpske novine: Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije do ustoličenja bio je episkop Zagrebačko-ljubljanski. Koliko je njegov duhovni rad uticao na liturgijski život Srba u Sloveniji?

D. I.: Srbi u Sloveniji smo sa posebnom radošću primili vest da je mitropolit Porfirije voljom Duha Svetoga izabran za novog poglavara SPC jer smo znali da naša Crkva dobija dostojnog naslednika Svetoga Save, vrhunskog teologa, a pre svega mudrog i brižnog duhovnog pastira, koji će dosledno čuvati našu svetosavsku tradiciju i nesebično brinuti o duhovnim potrebama svoga naroda. Rad našeg patrijarha za vreme dok je bio mitropolit ljubljansko-zagrebački neizmerno je doprineo duhovnom i nacionalnom osvešćivanju srpskog naroda, njegovom duhovnom buđenju i povratku vere u svakodnevni život našeg čoveka. Njegova svetost je svojom mudrom i uvek odmerenom rečju, svojim duhovnim umećem i iskustvom bio neiscrpivi izvor duhovne snage našem narodu na ovim prostorima. On je svojim neumornim radom pokazao kako se voli i poštuje srpsko versko i istorijsko predanje. Podsetiću da je upravo zahvaljujući njegovom zalaganju u Sloveniji, tačnije u Mariboru, održana Svečana akademija povodom 800 godina samostalnosti Srpske pravoslavne crkve i 600 godina od rođenja grofice Katarine Kantakuzine Branković, prve pravoslavke u Sloveniji.

Srpske novine: Nedavno je Savez izabrao koordinatorku za humanitarna pitanja koja je porijeklom sa Kosova, stoga i naše pitanja: Kakav je stav Srba Slovenije o Kosovu i Metohiji?

D. I.: Veoma me raduje da ste postavili ovo pitanje. Srpski književnik Dragutin Ilić jednom prilikom je zapisao: „Od čobanina do kralja u srpskom narodu oduvek je živelo kosovsko predanje.“ Mi moramo da budemo svesni da Srbi i Srbija ne postoje bez Kosova i Metohije. Kada pričamo o srpskom identitetu mi mislimo na kosovski zavet jer je kosovski zavet duhovna vertikala našeg identiteta. Sva naša civilizacijska, državna, naučna i kulturna dostignuća stvarana su na tekovinama kosovskog predanja i vidovdanske etike. Na tom temelju sagrađena je i moderna srpska nacija. Zato je očuvanje Kosova i Metohije, i u teritorijalnom i u duhovnom smislu, uslov našeg opstanka u budućnosti. Tako smatra i oseća ogromna većina Srba koji žive u Sloveniji. Zato je naša briga kao krovne organizacije srpske zajednice usmerena i ka negovanju naših istorijskih, kulturnih i duhovnih spona sa Kosovom i Metohijom. Tu brigu za našu svetinju želeli smo da iskažemo i na humanitarnom polju i raduje me što mogu da najavim da ćemo u narednom periodu posebnu pažnju posvetiti pružanju pomoći našem narodu u južnoj pokrajini, posebno našim najmlađima koji žive izolovani u enklavama. Ukoliko prilike to dozvole, planiramo i da ugostimo srpsku decu sa Kosova i Metohije na slovenačkom primorju.

Srpske novine: Da li je zajednica Srba u Sloveniji aktivnija sada od kada je otvorena uprava za saradnju sa dijasporom na čijem je čelu g. Arno Gujon ili je i ranije bila aktivna u očuvanju srpske kulture i jezika?

D. I.: U Sloveniji već decenijama postoje mnoga srpska kulturna i prosvetna udruženja koja su svojim radom pružila nemerljiv doprinos očuvanju srpske kulture i tradicije, srpskog pisma i jezika. Ono što posebno želim da istaknem je da je osnivanjem Saveza Srba Slovenije taj proces dobio jednu novu dimenziju odnosno jedan novi zamah. Briga za očuvanje našeg jezičkog, nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta podignuta je na viši nivo, ona je prepoznata kao strateški cilj koji možemo postići samo zajedničkim i koordinisanim radom i zalaganjem, objedinjeni i složni.  U prilog tome govori i podrška koju smo dobili i od novoizabranog vodstva Uprave za saradnju sa dijasporom kao i od Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

Vođeni idejom jedinstva srpske zajednice u Sloveniji u Savezu smo tokom proteklog perioda pokrenuli nekoliko značajnih aktivnosti koje imaju za cilj kako očuvanje srpskog identiteta tako i unapređenje našeg statusnog položaja u Republici Sloveniji. Posebno bih želeo da izdvojim naš projekat o uvođenju dopunske nastave srpskog jezika u slovenačke osnovne škole, koji smo realizovali u saradnji sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije i sa nadležnim institucijama države Slovenije. Naši ljudi su izuzetno pozitivno reagovali na ovaj projekat o čemu svedoči i podatak da se za veoma kratko vreme više od hiljadu i po srpskih đaka prijavilo za učenje srpskog jezika. Takođe ne mogu ni mimo našeg najvećeg kulturno-umetničkog projekta Svesrpski sabor koji smo održali tokom 2020. godine. U pitanju je godišnji projekat Saveza, usmeren ka promovisanju srpske istorije, kulture i tradicije kroz raznovrsne sadržaje i kulturne večeri na kojima su predavali eminenti stručnjaci iz Srbije i našeg rasejanja. Što se statusnog položaja Srba tiče želim da podsetim da je naš Savez krajem prošle godine Vladi Republike Slovenije podneo zvaničnu inicijativu o uvođenju registra verske i nacionalne pripadnosti. Zatražili smo od nadležnih institucija Slovenije da svim građanima omoguće da se slobodno izjasne o svojoj verskoj i nacionalnoj pripadnosti. Time bi se stvorio pravni osnov za prikupljanje podataka o verskoj i nacionalnoj strukturi stanovništva Slovenije što bi pružilo uvid u stvarni broj Srba u Sloveniji. To bi ujedno olakšalo napore srpske zajednice za sticanje statusa nacionalne manjine u Sloveniji i pružilo dodatni legitimitet našim zalaganjima da u Sloveniji ostvarimo veći stepen kolektivnih prava i sloboda. Želim da napomenem da je Vlada Slovenije našu inicijativu uzela u razmatranje i mi se nadamo da ćemo uskoro dobiti i zvaničan odgovor od nadležnih institucija.

Ceo intervju u originalu dostupan je na sledećem linku: www.srpskenovinecg.com